Civilizacija Azteka bila je jedna od najopsežnijih i najmoćnijih u Americi. Asteci su bili brojan narod, izgradili su veliko carstvo s impresivnim spomenicima i složenim sustavom vlasti koji je podsjećao na moderne vlade. Bez sumnje, narod Mexica (drugi naziv za Asteke) u nekim je područjima bio daleko ispred svog vremena i nadmašio tadašnje Europljane. Pozivamo vas na kratko putovanje u prošlost i posjetite Tenochtitlan kako biste saznali više o životu Asteka.
1. Dopustili su ljudima da se presele iz jedne društvene klase u drugu
Astečko društvo je bilo podijeljeno u 3 velike društvene skupine: pilli – najpovlaštenija klasa, maseualli – obični ljudi, građani, plebs, tlacotin – najsiromašnija društvena skupina, koja se sastoji od kriminalaca, zarobljenika i ljudi koji su postali robovi zbog svojih dugova.
Zanimljivo je da u drugim društvima ljudi rođeni bogati ili siromašni to u većini slučajeva nisu mogli promijeniti, dok je kod Asteka svatko mogao povećati svoj društveni status. Vjerovali su da sve u svemiru ima svoje mjesto i da je moralna dužnost svakog čovjeka pronaći ga. Tako je svatko imao priliku prijeći u drugi društveni sloj ako je to zaslužio.
2. Društvenu klasu bilo je lako odrediti
Asteci su slijedili strogi protokol u odijevanju, frizurama i dodacima. To je bilo izravno povezano s njihovim statusom i ulogom u društvu. Seljaci su nosili ogrlicu koja se zvala maxlatl, dok su plemići, svećenici i visokorangirani ratnici mogli nositi i tilmu, pravokutni pokrivač koji se nosio na različite načine. Cipele su nosili samo viši društveni slojevi.
Seljanke su oko struka omotale i pravokutni pokrivač zvan kuitl. Pričvrstile su ga užetom ili remenom kako bi napravile suknju. Kod kuće nisu pokrivale prsa, ali kad su izlazile,oblačile su huipilsku košulju Samo su plemenite žene smjele nositi queccemitl , odjevni predmet nalik ponču koji je padao sprijeda i straga u obliku trokuta.
3. I muškarci i žene imali su puno različitih frizura.
I muškarci i žene brinuli su se o svojoj kosi, ukrašavali je nakitom, vrpcama i pravili zamršene frizure. Muškarci su uglavnom nosili kosu do ramena u kombinaciji sa šiškama, ratnici su kosu skupljali u rep ili brijali na ćelavo, ostavljajući dugačke pramenove na potiljku koje su pleli, ukrašavali ili također skupljali u rep.
Žene su obično imale dugu raspuštenu kosu koja se u posebnim prilikama plela u pletenice. Žene čiji je pratilac bio ratnik mogle su se lako prepoznati po kraćoj kosi.
4. Imale su jedinstven pristup ljepoti.
Iako su zrcala u modernom obliku kakav poznajemo izumljena mnogo kasnije, Asteci su već imali napravu pomoću koje su mogli vidjeti svoj odraz. Izrađen je od sjajnog crnog kamena opsidijan. Muškarci nisu imali nikakve posebne kozmetičke zahvate, već su svoja tijela ukrašavali dodacima ili nakitom ovisno o statusu.
Žene su mijenjale boju kože, bojile kosu, šminkale se. Često su prekrivali kožu blatom ili žutom glinom kako bi bila svjetlija. Također su koristili biljku zvanu indigofera tint za bojanje kose u plavo ili ljubičasto.
5. Osobna i javna higijena bila je vrlo važna
Gradske ulice su se čistile svaki dan. Asteci su također stvorili složen sustav zbrinjavanja otpada. Njihov glavni cilj bio je smanjiti onečišćenje okoliša, posebice vode. Asteci su se svakodnevno kupali koristeći sapune, pilinge, parfeme i dezodoranse napravljene od prirodnih sastojaka.
Također, Astečko društvo je bilo svjesno važnosti osobne higijene, te su brižno vodili brigu o oralnom zdravlju. Za čišćenje zuba i osvježenje daha koristili su proizvod sličan modernim žvakaćim gumama.
6. Oni su prvi koristili prototip sadašnje saune
Temazcal na jeziku Asteka znači “parna kupelj”. To su bile zgrade s vrućim kamenjem iznutra, njihov je uređaj bio sličan modernim saunama. Odlasci u takve ustanove bili su dio svakodnevnih higijenskih postupaka.
Ljudi su posjećivali Temaskali ne samo da se kupaju. U parnim kupkama ljudi su se liječili od raznih bolesti, koristeći čitav niz ljekovitih trava. U isto vrijeme ti su postupci bili i religiozne naravi. Vjerovalo se da je para poput božanskog daha, koji čisti i fizičko i duhovno tijelo.
7. Razvili su složen sustav mjerenja
Ne bi bilo moguće izgraditi veličanstvene hramove, kuće i palače bez sustava mjerenja koji je pomogao Astecima da točno izračunaju svaki element arhitektonskih struktura. Osim toga, stvarajući svoj matematički sustav, razvili su različite mjerne algoritme.
Astečki kalendar ima 365 dana i vrlo je sličan gregorijanskom kalendaru koji koristi cijeli svijet. Također su razvili sustav mjera za duljinu, koji je vrlo sličan našem metričkom sustavu. Pažljivo ga proučavajući, matematičari su došli do zaključka da je vrlo precizan i samo u nekim trenucima dopušta male pogreške.
8 Imali su napredno medicinsko znanje
Asteci su jedna od prethispanskih kultura poznatih po svojoj medicini i opsežnom poznavanju botanike i ljekovitog bilja. Uspjeli su se ne samo uspješno boriti protiv infekcija i šivati rane kosom, već i liječiti prijelome uz pomoć imobilizacije, te gotovo bezbolno uklanjati zube, uključujući i one slomljene, koristeći prirodne anestetike.
Njihove su metode bile toliko učinkovite da su se konkvistadori više voljeli liječiti kod domaćih liječnika, a ne kod Europskih koje su doveli sa sobom.
9. Asteci su uzgajali dvije biljke čiji su plodovi bili cijenjeniji od zlata.
Iako Asteci nisu imali službenu valutu, trgovina im je bila vitalna. Uspostavljeni sustav poravnanja bio je barter – razmjena dobara. Kukuruz i kakao igrali su ključnu ulogu u trgovini. Kukuruz je bio osnova astečke kuhinje.
Zbog brojnih namjena i dobrobiti za zdravlje, zrna kakaovca smatraju se luksuznim proizvodom. Osim toga, bilo ih je lako transportirati i pakirati, što je omogućilo unaprijed određivanje cijena za robu. Primjerice, voće se moglo “kupiti” za jedno zrno kakaovca, zec za 10, a za dekicu je bilo potrebno dati oko 65-100 zrna kakaovca.
10. Imali su babice u zajednici koje su se brinule za sve buduće majke, bez obzira na njihovu društvenu klasu.
Primalje su se u astečkom društvu nazivale tlamatquiticitl. Prošle su medicinsku, psihološku i vjersku obuku za pomoć ženama tijekom trudnoće i poroda. Povremeno su obilazili trudnice kako bi se uvjerili da je sve u redu. Ako nešto nije bilo u redu, propisali su lijek. 5 dana prije očekivanog datuma porođaja rodilji u kuću dolazi babica i sve to vrijeme ostaje uz nju.
Tlamatlkiticitl je također pripremao sobu za rođenje djeteta, ostajući u kući 4-5 dana nakon rođenja. Kad se babica uvjerila da je sve u redu, da su majka i dijete dobro, mogla je otići. Meksikanci su rođenje djeteta smatrali bitkom, a ako je žena nije preživjela, smatrali su je palom ratnicom i odavali počast njezinoj hrabrosti.
11. Roditelji nisu dali imena svojoj djeci.
Prije pojave djeteta, Azteci su održavali praznik. Kako bi odabrali ime za novog člana obitelji, roditelji su svećenicima rekli datum njegova rođenja. Oni su prema kalendaru određivali u kojem je znaku rođen i javljali koji je njegov predznak za budućnost.
Na temelju dostupnih informacija, svećenici su bebi dali ime. Nekoliko dana kasnije ime djeteta objavljeno je u ceremoniji održanoj u kući njegove obitelji koja je pomalo podsjećala na krštenje. Među tradicionalnim astečkim imenima postoje, na primjer, takva: Chitlalli, Tenoch, Izel, Zuma, Yarezi.
12. Moderni jezici koji su naslijedili mnoge riječi od Asteka
Guacamole, rajčica, avokado samo su neke od najpoznatijih astečkih riječi koje svakodnevno koristimo. Dolaze iz nahuatla, astečkog jezika. Moderni Španjolski sadrži puno vokabulara koji je došao iz Nahuatla. Činjenica je da su konkvistadori stigli na područje Asteka i otkrili ogroman broj novih stvari za sebe, posebno biljaka i drugih proizvoda. Nisu znali kako ih nazvati, te su počeli koristiti već postojeće riječi starosjedilaca.