Skandinavci su poznati po svojim receptima za sreću — lagom i hygge. Iako su ove filozofije prilično popularne i izvan sjeverne Europe, u stvarnosti vam za dobar život treba samo malo više od šalice toplog čaja i kamina. Unatoč oštroj klimi, Skandinavci imaju prilično dug životni vijek i uglavnom su dobrog zdravlja.
Skijanje umjesto odlaska u teretanu
Iako većina Norvežana danas živi u gradovima, boravak u prirodi i dalje je vrlo važan dio lokalne kulture. Norvežani vjeruju da je potrebno puno vremena provoditi vani i čak imaju posebnu riječ za to — friluftsliv. Tjelesna aktivnost za njih nije samo način sagorijevanja kalorija, već i način da se doživi određeno zadovoljstvo. Zbog toga umjesto u teretanu idu na skijanje, klizanje, kupanje u jezeru ili šetnju šumom. Pronađite nešto što volite (hodanje, ples, joga, nogomet ili planinarenje) i neka to bude dio vašeg rasporeda. Osim toga, Skandinavci se puno kreću u svakodnevnom životu: hodaju, voze se biciklima na posao i čiste snijeg u blizini svojih kuća.
Maslac je bolji od ulja.
Skandinavci su sigurni da je dobar maslac daleko bolji od ulja ili margarina. Mnogim jelima, bilo juhi, mesu ili povrću, dodaju komadić maslaca. To hranu čini nijansiranijom i hranjivijom. Inače, studije su dokazale da unos velike količine mliječne masti smanjuje rizik od pretilosti.
“Ne postoji loše vrijeme, postoji samo neprikladna odjeća!”
Može se činiti da je život u Norveškoj ili Švedskoj izazov: zimi je većina teritorija prekrivena snijegom i ledom. Hladna klima može donijeti ne samo nelagodu, već upravo suprotno. Norvežani čak imaju poslovicu – “Ne postoji loše vrijeme, postoji samo neprikladna odjeća!” što znači da ćete čak i po kišnom ili snježnom vremenu vidjeti ljude kako voze bicikle.
Niske temperature ubrzavaju metabolizam, poboljšavaju kvalitetu sna i reguliraju apetit. Naravno, samo hladnoća ne može učiniti organizam superzdravim, stoga je važno kombinirati nekoliko dobrih navika. Švedska manekenka Karin Agstam, primjerice, dan započinje tuširanjem u ledeno hladnoj vodi.
Slatkiši za djecu — samo subotom
U Švedskim vrtićima ne koriste šećer za kuhanje obroka. Osim toga, djeca obično ne jedu slatkiše prije 2-3 godine. Ali čak i kad djeca odrastu, slatkiše dobivaju samo praznicima i subotama što su u Švedskoj dani kada se jedu slatkiši). Neki od najpopularnijih slatkiša za Skandinavce su slani slatkiši od sladića. Ne sadrže puno šećera i puno su bolje od čokoladica koje često jedemo.
Ručkovi su veći od večera.
U Švedskoj i Norveškoj vrijeme ručka naziva se middag. To je vrijeme kada ljudi jedu najviše hrane tijekom dana. Oni ne ručaju u podne kao mi, nego oko 16 sati. Tipičan ručak je krumpir, meso, riba — namirnice koje su bogate proteinima i ugljikohidratima. I za večeru, ljudi u skandinavskim zemljama preferiraju laganije obroke, poput onih koje jedu za doručak: riblji sendviči, povrće ili sir, jogurt, muesli. Dakle, ne idu siti u krevet i želudac ne mora probavljati tešku hranu tijekom noći.
Korištenje saune najbolji je tretman ljepote.
Nakon dugih šetnji po hladnoći, naravno, prvo što želite učiniti je ugrijati se. Skandinavci jako vole saune. Za njih je to dio njihove kulture, a pozvati nekoga u saunu znači iskazati poštovanje prema njemu. Ovo je vjerojatno još jedna tajna koja objašnjava zašto su Skandinavci tako zdravi. Također, odlazak u saunu uvijek je na listi tretmana ljepote Skandinavki — tako njihova koža ostaje tako sjajna i čista.
Za lijepu kožu ne treba vam puno proizvoda.
Jaki zimski vjetrovi veliki su izazov za meku kožu lica. Zato je najvažniji dio njege kože u Skandinaviji hidratacija. Na primjer, stručnjakinja za kozmetičke proizvode kaže da zimi koristi samo ulje za čišćenje lica koje pomaže zadržati vlažnost kože. Za razliku od Azijskih standarda ljepote, gdje postoje sustavi njege kože u više koraka, Skandinavke preferiraju najosnovnije proizvode. Malo je vjerojatno da ćete vidjeti ženu koja koristi više od 3 proizvoda za uljepšavanje lica dnevno.
Skandinavska prehrana tajna je fit tijela.
Većina Skandinavaca radije kuha kod kuće, a rijetko idu u restorane. Njihova svakodnevna prehrana, uz aktivan način života, omogućuje im da održe svoje tijelo zdravim i dobrim. Ljudi u skandinavskim zemljama redovito jedu crvenu ribu koja je bogata vitaminom D i omega-3, puno povrća i bobičastog voća. I ne jedu puno crvenog mesa.
Pauze za kavu su svetinja.
Šveđani imaju riječ fika, što se može prevesti kao “pauza za kavu i kolačić”, ali u stvarnosti to znači više od toga. Ovo je vrijeme kada ste ometeni u rutini (posao, uređaji) i pijete kavu s prijateljima. Fika nije samo pauza za kavu, to je način da usporite vrijeme i razmišljate o dobrim stvarima. Dok druge zemlje imaju pauze za kavu koje su jednako brze kao i njihov život, gdje ljudi grabe svoje papirnate čaše da odu i nastave trčati, u Švedskoj su pauze za kavu svetinja. Sigurni su da fiku trebaju imati svaki dan jer je to način da se mozak napuni i odmori od stresa.
Kruh od cjelovitog zrna umjesto bijelog kruha
U supermarketima sjeverne Europe može biti jako teško pronaći bijeli kruh. U skandinavskim zemljama ljudi već godinama jedu kruh od cjelovitog zrna pšenice: u 18.-19. stoljeću kruh je bio glavna hrana seljačkih obitelji, a ječam, zob i raž bili su vrlo popularni. Bijeli kruh pojavio se mnogo kasnije. Danas se prodaje u trgovinama, ali Skandinavci vole kruh od cjelovitog zrna pšenice koji je svakako bolji za njihovo zdravlje.
Naravno, ne možemo reći da se svaka osoba u Danskoj, Švedskoj ili Norveškoj pridržava ovih pravila bez iznimke. Naravno, ima Šveđana koji ne vole kavu ili Norvežana koji više vole pizzu umjesto večere kod kuće.