Petra je drevni grad, uklesan u stijenama. Nalazi se u državi Jordan — čiji je najveći dio prekriven pustinjama. Doći do ovog jedinstvenog objekta nije lak zadatak – moguće je samo kroz uski kanjon. Ali to ne zaustavlja turiste.
Tko je i kada izgradio ovaj grad?
Petra je bila napuštena stotinama godina, ali prije tisuća godina bila je potpuno funkcionalan grad. Bio je to golemi trgovački centar smješten točno na raskrižju puteva. Svila, začini i bilje prevoženi su iz Indije u Arabiju, Afriku, Egipat i natrag. To je omogućilo lokalnim ljudima da postanu vrlo bogati.
Nije sasvim jasno kada je ovaj grad izgrađen, ali znamo da je Petra bila prijestolnica Nabatejskog kraljevstva. Prema nekim procjenama, u njezinim najboljim godinama u Petri je živjelo oko 20.000 ljudi.
Kako je uopće moguće uklesati grad u stijenu?
Fasade zgrada su uklesane ravno u zidove kanjona i oduševljavaju. Elegantna rezbarija pokazuje visok stupanj razvoja ove civilizacije i majstorstvo graditelja.
Glavni ulaz se zove Al-Khazneh (Riznica). Tako su ga nazvali lokalni beduini koji su vjerovali da su sva bogatstva unutra. Vrata su isklesana od ružinog kamena, zbog čega se Petra naziva i Grad ruža.
Za građevince je to očito bio vrlo težak posao. Da bi izgradili ovako nešto, morali su biti vrlo vješti. Ovi su graditelji uspjeli stvoriti nešto što je bilo u rangu s Grčkim i Rimskim građevinama.
Stručnjaci vjeruju da su graditelji morali napraviti ogromne stepenice kako bi sigurno izgradili ovu zgradu. U blizini nije bilo drveća za izgradnju skela. Znanstvenici smatraju da je gradnja počela od vrha: ljudi su nekako stajali na stijeni i postupno se spuštali prema dolje. A uz pomoć čekića i dlijeta postigli su nevjerojatne rezultate.
Jesu li stijene zaštitile grad od neprijatelja?
Drugi su ljudi bili ljubomorni na blago Petre i grad se morao braniti od Grka. Petra je dobila tu bitku, ali kada su stigli Rimski osvajači, grad je morao odustati. Petra je i dalje napredovala dugi niz godina, ali se odvojila od vladavine Rimskog Carstva.
U 4. stoljeću potres je uništio veći dio grada i Rimljani su odlučili napustiti grad. Kasnije ga je preuzelo Bizantsko Carstvo.
Zašto je Petra izgubljeni grad i kamo su svi ljudi otišli?
S razvojem tehnologije razvija se pomorska trgovina i Petra gubi svoju stratešku namjenu. U ovom trenutku bio je napušten i skriven u pijesku. Tako je postao izgubljeni grad.
Ali Petra je bila izgubljena samo kada su u pitanju ljudi iz zapadnih civilizacija, mještani su znali za ovaj dragulj u pustinji. Beduinsko pleme, B’doul, živjelo je u špiljama grada. Nazivali su se potomcima Nabatejaca i nisu željeli da itko drugi sazna za Petru jer su se bojali da će ljudi doći tamo tražiti blago i uništiti ono što je ostalo od grada. Zbog toga su godinama držali u tajnosti lokaciju grada.
Kako su ljudi iz Europe saznali za Petru?
Otkriven je 12. Avgusta 1812. Johann Ludwig Burckhardt, mladi Švicarac, čuo je legendu o ovom tajanstvenom gradu kada je putovao u Kairo. Čak i tada, morao se prerušiti u nekoga Arapskog podrijetla tijekom svog putovanja i morao je lagati svom vodiču da želi prinijeti žrtvu na grobu kako bi izravno ušao u Grad.
Koristeći pseudonim Sheikh Ibrahim Ibn Abdallah, Johann nije mogao provoditi puno vremena u Petri jer nije bio mještanin. Nije mogao ni reći da je to grad koji traži jer za to nije bilo dokaza. No, tako su za Petra saznali u Europi, a njegovim su stopama krenuli i drugi istraživači. Napravili su mnogo crteža, ali prva arheološka istraživanja tamo su počela tek 1929. godine.
Zašto su imali riznicu?
Arheolozi zapravo ne znaju zašto je Riznica napravljena. Neki ljudi misle da je to grobnica nabatejskog kralja, a drugi vjeruju da je služila za čuvanje dokumenata ili da se možda koristila kao neka vrsta hrama. Sve što sa sigurnošću možemo reći je da je Riznica izgrađena kasnije, kada je grad već bio utemeljen i bogat.
Kako su ljudi preživjeli u pustinji i među stijenama bez vode?
Stanovnici Petre bili su stručnjaci u tehnologiji vezanoj uz vodu. Gradili su cisterne, brane, tunele i rezervoare, a grad je bio oaza za umorne putnike. Ove nevjerojatne tehnologije omogućile su mještanima da ostanu u gradu, čak i tijekom suše.
U određenim razdobljima bila su vremena obilnih voda, pa su mještani gradili brane i akvadukte koji su mijenjali smjer oborinskih voda u grad kako bi ljudi mogli udobno živjeti.
Kako su živjeli u stijenama? I jesu li živjeli unutra?
Petra je bila veliko vjersko središte, a vjerojatno je bila i mjesto okupljanja svećenstva, kipara, trgovaca i drugih ljudi. U Petri postoji više od 1000 grobnica, od kojih su mnoge bile za obitelji, pa čak i cijela plemena. Mnogi tamošnji ljudi vjerojatno su bili u pogrebnom poslu.
Teško je odgovoriti na pitanje jesu li svih 20.000 (ili možda čak 30.000) stanovnika grada živjeli unutar Petre. Vrlo je vjerojatno da su neki od ljudi živjeli u šatorima izvan zidina.
Tko je pokopan u grobnicama Petre?
Istraživači nemaju pojma o tome. Sigurno je poznato da su grobnice nastale u različitim povijesnim razdobljima jer izgledaju vrlo različito. Stanovnici Petre nisu napravili nikakve natpise na grobovima koji bi nam pomogli da shvatimo tko je tamo pokopan. Ali vjerovali su da mrtvi mogu jesti i provoditi vrijeme na onom svijetu, jer su uz tijelo ostavljali hranu i razne predmete.
Zanimljivo je da se u početku smatralo da je Petra jedna ogromna nekropola, zbog ogromnog broja grobnica. Tek kasnije znanstvenici su ustanovili da je to bio vrlo dobro razvijen grad.
Što još ima u Petri, osim prekrasnih vrata na svim fotografijama?
Jedna od najimpresivnijih građevina u Petri je kazalište. Gotovo je u samom središtu grada i tamo je moglo sjediti do 8500 ljudi u isto vrijeme.
Među ostalim nevjerojatnim objektima je Ulica Façades koja ima mnogo grobnica i samostan Ad Deir. Riječ je o monumentalnoj građevini čija je namjena još uvijek misterija.
Petra je 1985. godine dospjela na UNESCO-ov popis, a 2007. postala je jedno od novih 7 svjetskih čuda. Sada beduini žive u posebnom naselju izgrađenom za njih nedaleko od grada i turizam im je glavni posao.
Ispred vrata Petre nalaze se ogromne kocke. Za što su one?
Mnoge stvari u Petri ostaju misterij. Na primjer, postoje divovske stijene — u obliku spomenika četvrtastog oblika razasute izvan gradskih zidina. Nitko ne zna zašto su tu i koja im je svrha. Postoji legenda koja kaže da su unutra duhovi koji štite drevnu prijestolnicu.
Hoćemo li ikada moći riješiti sve misterije Petre?
Još uvijek otkrivamo Petru. Godine 2016. arheolozi su pronašli golemu nepoznatu strukturu koja je vjerojatno imala ceremonijalnu funkciju. A stručnjaci još uvijek pokušavaju shvatiti o čemu se točno radi. Godine 1993. pronađeni su svici koji potječu iz bizantskog razdoblja, te su informacije koje se nalaze u njima još uvijek tajna.
Arheolozi vjeruju da trenutno znamo samo oko 15% grada, a ostalih 85% je još pod zemljom i još nije pronađeno. Dakle, još uvijek imamo puno toga za saznati o ovom izgubljenom blagu.
Bliski istok nije baš popularan među turistima. Ipak, u 2019. više od milijun ljudi posjetilo je Petru. Jedno je od najposjećenijih arheoloških nalazišta na svijetu. Ondje je sniman Indiana Jones & The Last Crusade, tamo su se odvijale legendarne fotografije, a ljudi iz cijelog svijeta redovito dolaze vidjeti ovo nevjerojatno mjesto.
Ponekad se turisti puštaju u Petru noću, a put do ulaza je ukrašen lampionima i svijećama.
Ako trenutno ne možete posjetiti drevni grad Petru, možete se barem poslužiti Googleom s audio vodičem.