Zemlje poput Norveške, Danske, Finske, Švedske i Islanda često zauzimaju visoko mjesto na listama zemalja u kojima se ljudi osjećaju najsretnije i najzadovoljnije svojim životima. Na primjer, te su zemlje uvijek bile među prvih deset u Svjetskom izvješću o sreći od kada je prvi put objavljeno 2013. godine. To ne može biti slučajnost, a definitivno postoji nešto posebno u njima što ih izdvaja od ostatka svijeta.
Oni cijene ravnotežu u životu.
Skandinavci ne nastoje postati milijarderi. Znaju biti učinkoviti na poslu i uživati u njemu, ali također provode puno vremena sa svojom obitelji i prijateljima i posvećuju vrijeme svojim strastima i hobijima.
A malo više vremena pomaže im da to postignu. Na primjer, u Danskoj ljudi rade 37 sati tjedno. Većina zaposlenika odlazi s posla oko 16 sati, tako da im je ostalo dovoljno slobodnog vremena. Za usporedbu, ljudi u drugim zemljama često rade više od 40 sati tjedno.
Da bi bili što produktivniji i sve obavili na vrijeme, Danci ne gube vrijeme razgovarajući sa svojim kolegama ili uzimajući pauze za obavljanje poslova. Oni razumiju da će im to omogućiti da brže obave posao. Štoviše, uobičajeno je kombinirati uredski rad i rad na daljinu.
U Finskoj zaposlenici također imaju pravo pomaknuti svoj radni dan 3 sata ranije ili kasnije. Ova fleksibilnost omogućuje im da zakažu svoj dan u skladu s njihovom praktičnošću. U Norveškoj zaposlenici koji se razbole također dobivaju do 3 tjedna plaćenog dopusta.
Vrijeme odmora je još jedna stvar zbog koje se Danska ističe. Zaposlenici imaju pravo na 5 tjedana plaćenog odmora. A budući da im je ravnoteža između poslovnog i privatnog života toliko važna, čak ih se potiče da ih uzmu – mršti se ako to ne učine. Oni također mogu dobiti plaćeni “stresni dopust” kada stvari na poslu postanu toliko loše da to utječe na njihovo mentalno zdravlje. Ako ste preopterećeni ili nezadovoljni svojim poslom, možete uzeti stresni dopust i vlada će vam ponuditi financijsku potporu.
Vole provoditi vrijeme u prirodi.
Provođenje vremena na otvorenom može imati pozitivne učinke na vaše fizičko i mentalno zdravlje. A Skandinavci znaju kako izvući maksimum iz prirode. Unatoč hladnom vremenu, znaju uživati u njemu. Imaju čak i izreku: “Ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća.”
Njihova ljubav prema provođenju vremena na otvorenom ima ime – friluftsliv. To je bitan dio njihovih života, oni to mogu učiniti po bilo kojem vremenu, i to ne mora biti velika prilika za planinarenje u šumi. Naprotiv, to je nešto prirodno i ležerno za njih.
Čak i tvrtke potiču svoje zaposlenike da vježbaju i provode vrijeme na otvorenom. Čak može biti politika tvrtke da dodijeli vrijeme svojim zaposlenicima da provedu neko vrijeme u prirodi tijekom radnog vremena.
Nove mame i tate su podržani.
Na Islandu se novim majkama daje 9 mjeseci plaćenog dopusta, a novim očevima 3 mjeseca. Za usporedbu, žene u SAD-u dobivaju samo 12 tjedana rodiljnog dopusta, a on je neplaćen.
U Švedskoj se novim roditeljima daje do 480 dana plaćenog dopusta uz primanje 80% njihovih plaća. Trudnicama i novopečenim majkama također je dopušteno smanjiti uobičajeno radno vrijeme do 25% dok njihovo dijete ne napuni 8 godina i ne dobije mjesečni dječji doplatak dok dijete ne napuni 16 godina.
Nisu pod stresom zbog novca.
U mnogim zemljama ljudi troše mnogo novca na medicinske račune ili samo za plaćanje škole i sveučilišta. To nije slučaj u Nordijskim zemljama. Zdravstvo i obrazovanje su besplatni. Osim toga, nezaposlenima se pruža i potpora. Imaju osiguranje za slučaj nezaposlenosti i alimentaciju, a nude im se i mjesta na programima radnog iskustva.
Vjeruju drugima.
Biti u stanju vjerovati drugima znači da vjeruju da su drugi jednako iskreni kao i oni i da je svima stalo do općeg dobra. Tako društvene interakcije postaju ugodnije, kao i odnosi koje Skandinavci grade. Ti im odnosi, pak, mogu pružiti potrebnu podršku.
Nordijske zemlje također imaju nižu stopu kriminala, tako da se ljudi osjećaju sigurnije. Ta sigurnost i povjerenje mogu pozitivno utjecati na njihovu dobrobit. Na primjer, ljudi iz skandinavskih zemalja vjeruju da će im izgubljeni novčanik biti vraćen više nego ljudima iz zemalja koje su rangirane niže u Svjetskom izvješću o sreći.
Napomena: Ovaj je članak ažuriran u Augustu 2021. kako bi se ispravili izvorni materijali i činjenične netočnosti.